Funkcionalno povezivanje gradova i općina donosi uštede bitne građanima
Članovi Akcije mladih, kandidati za izvršnu vlast u Gradu Kastvu – Davor Jurčić, Općini Klana – Igor Iskra i Općini Viškovo – Bojan Kurelić predstavili su danas zajedničku točku programa za ove 3 jedinice lokalne samouprave a to je funkcionalno povezivanje općina i gradova.
Bojan Kurelić, kandidat za načelnika u Općini Viškovo istaknuo je kako su Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske prije ovih lokalnih izbora izmijenili Zakon o lokalnoj samoupravi i Zakon o lokalnim izborima u sklopu svoje tzv reforme lokalne i regionalne samouprave.
„Umjesto pravih rješenja dobili smo kozmetičke zahvate u obliku ukidanja par zamjenika načelnika i nešto vijećnika te smanjenje naknada za vijećnike po županijama, gradovima i općinama. Što će se time krucijalno promijeniti u funkcioniranju lokalne i regionalne samouprave. APSOLUTNO NIŠTA.“
„Kad već Vlada i Sabor nisu spremni na stvarnu reformu lokalne i područne samouprave tu priču moramo pokrenuti mi na lokalnoj razini, upravo iz naših županija, gradova i općina. Kao vijećnici u gradskim, općinskim i županijskim skupštinama jasno smo uvidjeli koji je najbolji, najlakši i najfunkcionalniji put prema reformi rada naših gradova i općina. To je FUNKCIONALNO POVEZIVANJE naših gradova i općina.“
„Što funkcionalno povezivanje uopće predstavlja? Predstavlja objedinjavanje i ujedinjavanje svih funkcija u radu jedne lokalne samouprave s gradovima i općinama koje je okružuju kojim se postižu uštede u lokalnim proračunima. Uštede kojima se onda mogu realizirati drugi za građane bitni projekti. U proračunima naših gradova i općina ostat će više sredstava za gradnju javnih sadržaja, uređenje komunalne i javne infrastrukture, gradnju vrtića, dječjih i sportskih igrališta, sadržaja za mlade…”
Davor Jurčić, kandidat za gradonačelnika Grada Kastva objasnio je što funkcionalno povezivanje konkretno predstavlja u praksi.
„U praksi kada pričamo kao kandidati za izvršne funkcije u Kastvu, Klani i Viškovo to bi značilo:
- osnivanje zajedničkog komunalnog društva
- osnivanje zajedničke turističke zajednice
- razvoj zajedničkih komunalnih i javnih projekata poput groblja, staračkog doma, sortirnice i kompostane
- razvoj zajedničkog modela vertikalnog i horizontalnog javnog prijevoza
- zajedničko planiranje i razvoj zdravstvene zaštite.
- objedinjavanje javne nabave
„Kao prvi korak u tom funkcionalnom povezivanju jedinica lokalne samouprave vidimo osnivanje zajedničkog komunalnog društva Općine Klana i Viškovo te grada Kastva. Svi smo svjesni komunalnih problema u našem mjestu, kao što smo svjesni trenutačno najvećeg problema a to je sustav gospodarenje otpadom i problematika rada Centra za gospodarenje otpadom Marišćina. Eko plus koji upravlja Marišćinom i Čistoća koja realno upravlja sustavom gospodarenja otpadom ne samo da ne upravljaju tim sustavom nego svojim neradom ugrožavaju zdravlje naših sugrađana kako ono psihičko zbog najvećih računa za odvoz smeća u državi tako i ono fizičko kroz zagađeni zrak, tlo i vodu.“
„Ako želimo problem Marišćine i gospodarenja otpadom riješiti moramo sami preuzeti odgovornost za upravljanje sustavom gospodarenja otpadom, osnovati zajedničko komunalno društvo koje će onda biti u mogućnosti upravljati ne samo sustavom gospodarenja otpada na području 3 jedinici lokalne samouprave nego i upravljati ostalom komunalnom problematikom našeg kraja poput održavanja zelenih i javnih površina.“
Igor Iskra nositelj liste Akcije mladih u općini Klana kao vrlo bitne segmente funkcionalnog povezivanja istaknuo je osnivanje zajedničke turističke zajednice te razvoj modela vertikalnog i horizontalnog javnog prijevoza.
„Kao sljedeći korak vidimo i osnivanje zajedničke turističke zajednice kojom bi mogli na puno kvalitetniji način brendirati zajedničku povijesnu i kulturnu baštinu. Brendirati ovo područje kao jedno zajedničko geografsko i povijesno područje kroz jednu modernu turističku zajednicu koja mora proći kroz proces digitalizacije i prilagodbe suvremenom načinu brendiranja kraja i komunikacije s gostima.
„Kao bitan segment povezivanja vidimo i razvoj vertikalnog javnog prijevoza kojim bi iz sustava javnog prijevoza 19. stoljeća ušli u 21. stoljeće. Umjesto da moramo javnim prijevozom putovati prvo u Grad Rijeku da bi došli u neku od naših susjednih općina, omogućili bi našim sugrađanima direktne linije od Klane, preko Viškova, Kastva, Matulja do Opatije i Lovrana, te prema Jelenju, Čavlima i Bakru. Na ovaj način osim što bi rasteretili pritisak na javni prijevoz prema Rijeci funkcionalno bi povezali sve općine i gradove koji nas okružuju.
„Osim turističke zajednice i javnog prijevoza postoji još niz segmenata funkcionalnog povezivanja koje bi dovelo do ušteda u našim lokalnim proračunima a sigurno jedan od najbitnijih bio bi objedinjavanje javne nabave. Tako se mogu smanjiti troškovi te postići bolji uvjeti na tržištu. Ostvarivanjem ušteda u procesu javne nabave otvara se prostor za ulaganje više sredstava javne potrebe naših sugrađana.“
Zaključak, nakon svih ovih iznesenih činjenica može biti samo jedan. Funkcionalno povezivanje gradova i općina je nužnost. Provedivo je odmah i donosi konkretne uštede lokalnim proračunima i razvoj projekata bitnih svim građanima.