Akcija
Mladih i Lista za Rijeku građanima na nadolazećim izborima nude treću
opciju, kao odgovor na dosadašnje ponašanje i političko djelovanje
političara iz centralističkih stranaka, ističe Goran Frković, kandidat
tih dviju stranaka za župana Primorsko-goranske županije. O svojim
osobnim motivima za bavljenje politikom i kandidaturu za župana taj
trideset dvogodišnji pravnik kaže da su proizašli upravo iz razočaranja
u politiku i političare te želje za promjenom.
– Prije nekih
pet godina kao i većina građana dosta smo razgovarali o politici u
društvu, razočarani situacijom i shvaćajući koliko toga nedostaje u
hrvatskoj politici, ali i svim drugim aspektima društenog života.
Početkom devedesetih svi smo bili u jednom zanosu stvaranja vlastite
neovisne države, no istovremeno se događala jedna pljačka kroz
privatizaciju. Ljudi su to prepoznali te su 2000. godine glasali za
šestorku, očekujući promjene i kažnjavanje onih koji su izvršili
pljačku u privatizaciji. Moram priznati da sam i ja osobno tada svoj
glas dao koaliciji, ali uslijedilo je novo razočaranje. Umjesto da se
ispune naša očekivanja dogodilo se upravo suprotno, odnosno nastavljena
je praksa nepotizma i korupcije u politici. Došli smo kao i mnogi drugi
građani do jedinog mogućeg zaključka, a to je – svi su oni isti, što
naravno nije dobro jer političari upravljaju velikim dijelom naših
života i budućnosti. Jednostavno smo htjeli nešto promijeniti, pobuniti
se protiv takvog načina vođenja politike. Zato smo prije četiri godine
osovali stranku Akcija mladih, da bi se sami mogli pobrinuti za
vlastitu budućnost. Time smo stvorili treću političku opciju, kojoj je
jedan od osnovnih ciljeva borba protiv korupcije i nepotizma po kojima
smo, nažalost, vrlo visoko na ljestvici svjetskih zemalja. Takvom
situacijom pogođeni smo najviše mi mladi, nemamo nikakvu pomoć od
jedinica regionalne i lokalne samouprave, nemamo mogućnost rješavanja
stambenog pitanja, nemamo gdje raditi. Upravo te probleme može riješiti
politika. Krajnje je vrijeme da se pojavi nova politička snaga i donese
promjene u društvu. Sumnjam da SDP i HDZ mogu i žele išta promijeniti.
Cijeli život radim
Imate li, kao mlad političar, znanja i političkog iskustva za provođenje promjena o kojima govorite?
– Cijeli svoj život radim, od šesnaeste godine. Trudim se i na svojoj
koži osjećam kako žive naši sugrađani, koliko im je teško riješiti neke
od osnovnih životnih pitanja, poput stambenog. Radim kao odvjetnik i na
brojnim primjerima iz svakodnevnog života vidim koliko bi se, ukoliko
se doista odrede prioriteti, moglo učiniti. Na primjer naša županija
doživjela je veliki fijasko po pitanju zbrinjavanja otpada, njegovog
odvoza i gospodarenja njime. Imamo jedan potpuno zastarjeli model kojim
se gomilaju brda smeća na Viševcu, što je u suvremenoj Europi
nezamislivo. To mora biti jedan od prioriteta nove županijske vlasti.
Potrebno je selektivno prikupljanje otpada, reciklaža i spalionica
otpada za onaj dio koji se ne može reciklirati. Prijedlog da se zona za
gospodarenje otpadom sagradi u Marišćini, na jednom kršnom tlu je
ekološki posve neprihvatljiv, jer predstavlja realnu opasnost od
zagađenja voda.
Sitni interesi
U
svojim istupima često ističete potrebu čvršćeg institucionalnog
povezivanja jedinica lokalne samouprave na području Primorsko-goranske
županije. Koji je cilj takvog povezivanja?
– Županija je
sada rascjepkana između velikog broja jedinica lokalne samouprave među
kojima gotovo da i ne postoji nikakva koordinacija. Na primjer, kad je
na Rabu glasovita Fjera, koja je velika turistička atrakcija, na
području Liburnije nema niti jednog plakata, a kamoli organiziranih
odlazaka na Rab, do kojeg se katamaranom stiže za svega sat i pol, tako
da turisti na Liburniji uopće ne znaju da se na Rabu nešto zbiva, niti
kako do Raba stići. Suradnje među pojedinim lokalnim samoupravama nema,
kako u turizmu i gospodarstvu, tako i na svim drugim poljima, sportu,
kulturi, društvenim događajima. Cijela Rijeka i šira regija trebala bi
djelovati kao prsti jedne ruke na ostvarenju zajedničkih interesa. I to
bez obzira na političku pripadnost čelnika pojedinih lokalnih
samouprava. Veselilo me je kad sam prije nekoliko dana u Novom Listu
pročitao da su župan Zlatko Komadina i gradonačelnik Bakra Tomislav
Klarić zajednički otvorili novu streljanu na Kukuljanovu. To je primjer
kako ljudi iz različitih stranaka mogu zajedno raditi na realizaciji
nečega dobrog, čemu treba težiti na nivou cijele regije. Nažalost, na
području naše županije opći interes posve je gurnut u stranu, a gledaju
se samo sitni osobni ili lokalni interesi.
Vizija bez rezultata
Protukandidate ne poznajem
Što mislite o svojim protukandidatima na izborima za župana?
– Osobno, većinu njih ne poznajem. No u političkom smislu većina njih
dolazi iz stranaka koje podržavaju korupciju i nepotizam i upravo radi
toga ističem kako smo mi nova politička snaga, bez utega iz prošlosti i
bez dugova prema bilo kojoj interesnoj skupini. Vjerujem da će građani
to prepoznati i upravo nama dati svoj glas na izborima. Od ostalih
stranaka svake četiri godine slušamo uvijek ista obećanja, uvijek iste
međusobne napade i optužbe, a u biti se ne mijenja ništa. Mislim da je
građanima toga dosta, da im je već voda došla do grla i da je vrijeme
za promjene na političkoj sceni. Po medijima već mjesecima kao u
meksičkim sapunicama pratimo tko će s kim na izbore, kako će podijeliti
fotelje i funkcije, umjesto da se govori o programima, o konkretnim
rješenjima problema. Politika kavu vodi većina stranaka svela se na
običnu borbu za fotelje. |
Kako ocjenjujete rad sadašnje županijske vlasti?
– Najviše od svega zamjeram nedostatak konkretizacije projekata.
Nekakva vizija postoji, ali vrlo malo se konkretno radi. Koliko je
kapitalnih projekata provela županija u posljednjih četiri, osam ili
dvanaest godina? Priča se, primjerice, o zaustavljaju iseljavanja iz
Gorskog Kotara no svjedoci smo kako to područje demografski i dalje
izumire. Kada bi postojao program poticane stanogradnje i brze
željeznice koja bi Gorski Kotar povezivala s drugim područjima
županije, posebno s Rijekom, mladi bi vjerovatno ostali tamo živjeti.
Gospodarski projekti predugo traju, gospodarske zone na Kukuljanovu i u
Matuljima postoje, ali sve se to presporo i nedovoljno razvija. Nema
zajedničkog pristupa tržištu, kako bi se u te zone privukli veliki
proizvođači, recimo automobilska industrija. Velik problem trenutačno
predstavlja i sustav javne nabave. Kao vijećnik općine Lovran imao sam
prilike uvjeriti se koliko su ti postupci još uvijek u biti
netransparentni, radovi za općine i gradove naplaćuju se i po četiristo
posto više od njihove stvarne vrijednosti. Želimo pokrenuti na razini
županije jednu internet stranicu, gdje će svatko moći pratiti sve javne
natječaje i njihov tijek. Pritom ne smatram da su svi sadašnji
političari u vlasti korumpirani. Za sadašnjeg župana Zlatka Komadinu
osobno smatram da je pošten političar, koji jednostavno ne čini
dovoljno na suzbijanju netransparentnosti, korupcije i nepotizma. Imao
je dosad dovoljno vremena da nešto učini, a nije. Ima primjera nabave
za županiju, recimo natječaja za nabavu automobila u kojemu su
specificirani takvi tehnički podaci automobila da je samo jedna marka
automobila zadovoljavala te uvjete, a tu marku zastupala je tvrtka u
vlasništvu čovjeka koji je sudjelovao u gradskoj vlasti Grada Rijeke.
Partnerski sa Zagrebom
Na izbore izlazite zajedno s Listom za Rijeku, znači li to da i vi zastupate jačanje regionalizma?
– Da, to nam je jedan od prioriteta na nivou županije. Smatramo da
upravo regije, slično kao u Europi, mogu najbolje prosperirati, a
stranke kao što je Akcija mladih, koja za razliku od SDP-a i HDZ-a nije
centralistička, tome mogu najviše pridonijeti. Borimo se za to da,
jednostavno rečeno, više novca ostaje na području županije, te da ona
ima veće ovlasti u kreiranju projekata, gospodarstva, prostornih
planova. Sadašnji način donošenja prostornih planova na nivou jedinica
lokalne samouprave, koje su podložne interesima građevinskog lobija,
dovode do pitanja kako će danas-sutra izgledati ova županija. Ako se
sve predviđeno realizira, to će biti katastrofa. Predviđena su ogromna
građevinska područja, ali ne i infrastruktura, voda, struja, ceste.
Govorimo da ne želimo betonizaciju po španjolskom modelu, a upravo to
nam se događa.
Odnos središnje državne vlasti i riječke regije česta je politička tema, kakav odnos sa Zagrebom vi zastupate?
– Problem sadašnjim odnosima je taj što HDZ i SDP iz političkih razloga
ne žele surađivati čak ni kada je riječ o dobrim projektima »onih
drugih«. Koliko puta ste vidjeli da je HDZ podržao neku ideju ili
projekt SDP-a, ili obrnuto? I jedni i drugi izgubili su osjećaj za opće
dobro, gledaju samo političke interese svoje stranke. Smatramo da je
potrebna puno bolja suradnja i međusobna podrška dobrim i korisnim
projektima. Radi se o tome da treba gledati što je interes građana ove
županije i zemlje, a ne interes ove ili one stranke i kako skupiti
jeftine političke poene. Isto tako, često se zastupaju interesi
pojedinih gospodarskih lobija i tu se opet vraćamo na korupciju i
nepotizam. Sadašnji odnos regionalne i državne vlasti je loš, i
uglavnom se svodi na međusobno prepucavanje po medijima. Smatramo da te
odnose treba ojačati. Zalažemo se za jedan ravnopravan, partnerski
odnos sa Zagrebom, koji će biti na dobrobit i stanovnika regije i
građana cijele Hrvatske.
Novi List 26- travanj 2009.
|